ODBRANA DOKTORSKE DISERTACIJE VLADIMIRA DŽINOVIĆA

U utorak, 23. septembra 2014. godine, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Vladimir Džinović, edukator i psihoterapeut Udruženja konstruktivista Srbije, odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Konstruisanje promene: profesionalni razvoj nastavnika osnovnih i srednjih škola“. Komisiju za odbranu su činili prof. dr Dušan Stojnov, prof. dr Dušan Marinkovići, doc. dr Tinde Kovač-Cerović.

Doktorska disertacija se bavi konverzacionim konstruktima, kao novom temom u relacionističkom pristupu psihologiji ličnih konstrukata. Naime, sve su uticajniji napori da se konstruisanje interpretira kao socijalna i diskurzvina praksa (Procter, 2009; Stojnov and Butt, 2002; Stojnov, Dzinovic and Pavlovic, 2008; Stojnov and Procter, 2012). Najznačajnija novina koju donosi ova disertacija sastoji se u tome što omogućuje da se konstruisanje posmatra kao proces uronjen u živu govornu situaciju. Ovakav pristup nam omogućuje da konstrukte sagledamo iz nove perspektive, kao dijaloška sredstva, nastala u borbi različitih dijaloških pozicija, koje se konstituišu u neposrednoj govornoj komunikaciji. Konstrukte koje sagovornici ko-konstruišu u svakodnevnoj retoričkoj praksi autor naziva konverzacionim konstruktima.

Doktorska disertacija Vladimira Džinovića predstavlja i doprinos konstruktivističkoj metodologiji. Da bi se analizirali konverzacioni konstrukti, bilo je neophodno osmisliti novi analitički postupak, pošto se postojeće tehnike analize konstrukata odnose na lične konstrukte koje ponude ispitivani pojedinci. Drugim rečima, bila je potrebna nova analitička procedura, koja polazi od toga da su konstrukti dijaloške dimenzije. Ovu analizu je autor nazvao Analiza konverzacionih konstrukata.

Primenivši koncept konverzacionih konstrukata i metodologiju za njihovo ispitivanje u kontekstu profesionalnog razvoja nastavnika, autor je svojom disertacijom omogućio nove uvide u to kako nastavnici konstruišu svoju profesiju kroz profesionalne konverzacije. Na taj način je dodatno približio psihologiju ličnih konstrukata nauci o obrazovanju i otvorio mogućnost za popularisanje konstruktivističe metodologije u naučnim istraživanjima.